S obzirom na tipsku zastupljenost predmeta u Zbirci narodnih nošnji Bosne i Hercegovine može se zaključiti kako se ona formirala još u samim počecima djelatnosti Etnografskoga muzeja kada je sabiračko izlagački rad bio fokusiran na određene kulturno-geografske teme. Većina ih i potječe iz tog razdoblja druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Najveću cjelinu čini tzv. dinarska koja obuhvaća odjeću s područja sjeverozapadne Bosne te Like i dalmatinskoga zaleđa. Zatim je to orijentalni tip odjeće, obrtničke, terzijske izrade, uglavnom imućnijega društvenog sloja. Vrlo mali broj predmeta s područja Bosanske Posavine predstavlja prijelaz prema panonskom tipu. Raspadom jugoslavenske države Zbirka se nadopunjuje isključivo donacijama. Zbirku čini oko 1700 predmeta pretežno svečane odjeće s područja te višenarodne države, a  iz današnje perspektive oni više ukazuju na imovinske razlike u slojevima društva, negoli na nacionalne i/ili konfesionalne.

Mareta Kurtin, viša kustosica