Jezgrom Zbirke može smatrati desetak predmeta, najviše veziva s konavoskih ženskih košulja iz etnografske građe što je Muzeju predana 1920. godine na osnovu oporučnoga zapisa đakovačkog kanonika Milka Cepelića, zatim petnaestak dijelova ženske konavoske nošnje što su bili u Školskom muzeju Hrvatskoga pedagoškoga književnoga zbora u Zagrebu te još petnaestak takvih dijelova iz Zbirke etnografskih predmeta koji su bili u Trgovačko-obrtničkom muzeju u Zagrebu. Njezin najveći dio čini oko dvije stotine uglavnom istovrsnih dijelova nošnje sa šireg područja Jadrana i njegova zaleđa iz Pripomoćnoga fonda osnivača Muzeja Solomona Bergera, kao i predmeti koji su primljeni od Muzeja za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Zbirka se potom popunjavala darovima i otkupima uz posredovanje povjerenika Etnografskog muzeja; zalaganjem dr. Branimira Gušića (Mljet, 1923.), Jakova Mikca (Istra, 1931.) kao i osoblja Muzeja: Tereze Paulić (Krk, 1926 - 1931.), dr. Milovana Gavazzija (Krk, 1934.) dr. Ive Franića (Hrvatsko primorje, 1936.). Fundus ove zbirke sadrži oko 1500 predmeta. Građa je u njemu svrstana prema regijama, a one obuhvaćaju poluotok Istru, zatim usko priobalje od Hrvatskoga primorja, preko Dalmacije, Dubrovačkoga primorja do Konavala, te sljedeće otoke: Cres, Susak, Olib, Silba, Dugi otok, Ugljan, Pašman, Zlarin, Prvić, Šolta, Brač, Korčula, Mljet i Lastovo.

dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, viša kustosica